Udruženje mladih lingvista i prevodilaca u BiH

Za one koji znaju slomiti jezik

08.01.2009.

Nešto kao pozdrav

Udruženje mladih lingvista i prevodilaca je, pored nove stranice lingvisti.ba pokrenulo i portal bosanski.ba.
Želimo se ozbiljnije baviti jezikom, obuhvatiti sve što jezik predstavlja i biti mjesto susreta za sve internetske kutke koje promoviraju ili pričaju o bosanskom jeziku.

Za početak nas posjetite na www.bosanski.ba.

Upišite se u knjigu utisaka.

A onda pošaljite svoj članak.

Svrha interneta je uvezivanje. Svrha portala je otvaranje novih prozora, pogleda, vidika...

Uredništvo portala bosanski.ba

27.11.2008.

Izašli spiskovi za sudske tumače

Možete ih pogledati na stranici Federalnog ministarstva pravde: http://www.fmp.gov.ba/ pod: Oglasi i natječaji.
Čestitamo: Vesni, Aidi, Josipu, Mireli, Seadu, Selmi, Dženiti, Emini, Amri, Sanji, našim članovima, i posebno, Bjanki i Đermani.
Sretno na usmenom!

26.11.2008.

Jedanaesti magazin "lingvisti.ba"

UVOD

Đermana Šeta. Ovaj broj biltena poziva vas na dijalog!

 

UMLiP info

  septembar/oktobar

 

Upoznaj Bosnu i Hercegovinu kroz njen jezik!

  Lejla Šestić-Fahey. Gramatičke napomene o akuzativu

 

Osvrt

Sandra Zlotrg. Istina u tumačenju? Prikaz jedne predstave

 

UMLIP na konferenciji prevoditelja i prevoditeljica u Zagrebu, prvi dio

Dario Borčak. Audiovizuelno prevođenje i moji utisci

 

Oko konferencije:

Sandra Zlotrg. (...) čut ćete poruku toga grada (...)

 

UMLIP na konferenciji prevoditelja i prevoditeljica u Zagrebu, drugi dio

Aida Spahić. Šta smo čuli i naučili? Osvrt na izlaganje kolegice Ane Kardun

 

OSVRT

Đermana Šeta. Reguliranje rada sudskih tumača

 

UMLIP na konferenciji prevoditelja i prevoditeljica u Zagrebu, treći dio

Semir Mehadžić. Freelanceri i agencije: Predavanje Kristiana Vlašića

 

KONKURS

Irma Grebović. Žargon u svakodnevnom govoru

 

Koliko  jezika znaš toliko ljudi vrijediš

  Tatjana Slijepčević. U Stambolu, na Bosforu

 

JEDNA NEPLAĆENA REKLAMA

 

PREUZETO IZ ČASOPISA

Krešimir Bagić. Figurativnost reklamnoga diskurza

 

POEZIJA

Ricardo Reis. Vem sentar-te comigo, Lídia, à beira do rio / Oda

 

STARI RUKOPISI

Obrada starih rukopisa

 

PREUZETO SA INTERNETA

Rebecca Scott. A Brief Dictionary of Queer Slang and Culture

 

SLIKE SA GODIŠNJICE

26.11.2008.

Novi izgled stranice

Na osvježenoj stranici Udruženja možete naći puno više o nama. Ustvari je to mješavina stare stranice koja je bila kao flash animacija sa stranicom kakva je ovaj blog. Dakle, od sada tamo stavljamo sve vijesti iz Udruženja.
Možete pročitati sve o projektima i aktivnostima koje imamo.

Napravljena je kao mali hypertext, pa možete skakati sa jednog mjesta na drugi. Do pojašnjenja i objašnjenja. Samo pratite znakove.

06.11.2008.

U cugu

Ovaj dan nije bio uobičajan. Odlučila sam posjetiti Osnovnu školu „Vekešički Heroji„. Pozvala sam tahi. Kada sam došla do škole shvatila sam da nemam dovoljno šadera da platim tahi, pa sam plivala petaka. Uzela sam broj taksistinog mobilnog i otišla u sobu zavjere. Tamo sam popravila friz i doživjela tuš, ugledala sam svog momka kako šamara mandule sa nekom štrumfetom. Kada me je primijetio oblio ga je hladan švic, jer sam ga uhvatila na štosu. Uzela sam ljigavac i razbila mu šajbu. Počeo me je trovati i hvatati se tutnje. Eki, fol on važan! Slama daje šlong a on pravi sraljo. U cugu sam ga stigla, nastala je tabočina i izbila sam mu korijen. Skameni se i krenuo tamo gdje car ide pješke da se umije. U međuvremenu sam uzela šader iz njegove torbe i pozvala taksistu kojem sam plivala petaka. Vratila sam dug, bezbjedno stigla kući i petobu ostavila za nove rabotike.

 

Emina Veletovac

28.10.2008.

Dječaci i djevojčice uče engleski jezik

Nakon dvogodišnje suradnje između Dječijeg doma Bjelave, sada KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja i UMLiP-a, spremni smo hrabro nastaviti dosadašnji način rada. Proširivanjem nastavničkih metoda, a sve to zarad napretka djece koja su dosad, s obzirom na situaciju u kojoj se nalaze, pokazala zavidan nivo znanja, uspjeli smo pobuditi interesovanje i ljubav djece prema engleskom jeziku.

 Prijašnji način rada sa djecom se ogledao u pukom, tradicionalnom pristupu u učenju engleskog jezika, no u posljednje dvije godine, naši predavači su uveli izvjesne novine – modernijim načinom učenja i prisnijim odnosom s djecom kao inovativnim pedagoškim pristupom, postigli smo da djeca sama otkriju kakva ih čarolija čeka kada se nađu u svijetu jezika koji nije njihov maternji.

 Pomjeranjem granica u sticanju novih znanja kroz način koji djecu relaksira i čini da nepoznato upijaju poput spužve, doveo je do toga da im ni gramatika ne pada tako teško. Novine se ogledaju u učenju engleskog jezika kroz logičke igre, uživljavanje u uloge njihovih omiljenih poznatih ličnosti (košarkaša, pjevača, glumaca, fudbalera), kroz razne vidove rješavanja ukrštenih riječi, bojenje, igranje pantomime, crtanje grafita, te slušanje muzike po izboru uz rješavanje jezičkih zavrzlama koje se nalaze u tekstu pjesme. S velikom pažnjom se pogleda i igrani ili crtani film o kojem se nakon toga razgovara, čime razvijamo elokventnost i vježbamo interpretaciju, dok kreiranjem situacija iz svakodnevnog života i pravljenjem skečeva uz pomoć rekvizita djeca ispoljavaju svoju kreativnost i vježbaju brzinu reakcije.

 Veliki napredak svakako je postignut zbog  rada u manjim grupama, gdje se može posvetiti veća pažnja svakom učeniku posebno, što i njima omogućuje bolju koncentraciju prilikom usvajanja novog gradiva. Time djeca međusobno razvijaju svijest o kolegijalnosti prema svojim drugovima, jer su u Domu neizbježno upućeni jedni na druge te im osvježenje poput ovako koncipiranih časova engleskog jezika uistinu prija. Dinamika časova prilagođena je dobnom uzrastu, tako da na časovima obično možete zateći razna pomagala: od drvenih bojica, flomastera i plastičnog voća, CD playera, radnih listova i postera, do Oxfordovog i Bujasovog rječnika.

 Ne zaostajemo za svjetskim standardima, po kojim se uči EFL i ESL u zemljama engleskog govornog područja. Tijekom ljetnih radionica smo kontinuirano radili s djecom čiji je broj narastao početkom nove školske godine i dolaskom novih nasmijanih lica u klupe trećeg razreda devetogodišnje škole. Odlaskom na bazen Terme smo nagradili djecu za trud i rezultate postignute nakon ljetne škole engleskog jezika. Trenutno se radi u dvije smjene i po ustaljenom rasporedu koji se odvija u dogovoru sa odgajateljima svakog zasebnog Odjeljenja kojem djeca pripadaju, te u skladu s rasporedom koji djeca imaju u školi.

 Glavni cilj i zadatak predavača našeg Udruženja bio je razbiti strah, motivirati, pomoći i osposobiti djecu za aktivno korištenje engleskog jezika, kao i ukazati na činjenicu da je svako dijete posebno na svoj način, sa talentima za različite stvari, što maksimalno podstičemo na našim časovima. Možda se talenti za prevođenje ili budući nastavnici kriju baš među nekom od ove djece – a jedino što mi možemo učiniti jeste pomoći im da se otisnu u svijet obogaćeni novim znanjem i pružiti im šansu za život kakav njihovi vršnjaci kojim nije uskraćena toplina doma i porodice uzimaju zdravo za gotovo.

 Dina Abazović, predavačica

27.10.2008.

Kičeraj

Iako sam u prethodnom postu rekla da su nas snimali za emisiju o kiču.. nije nas bilo.
Očigledno im se nismo uklapali u scenarij i u koncepciju. (To je bilo jasno i prije nego što su došli.)

Molimo Gorjana da nam pošalje snimljeni materijal.

I eto, da nas zovne kad budu odlučili o nečemu ozbiljno razgovarati.

bez dodatnih komentara...

24.10.2008.

Crtice i sličica sa godišnjice

- Iz prezentacije Đermane Šeta, direktorice Udruženja

Ideje vodilje i aktivnosti:

Uvežimo se međusobom – okupljanje jezičkih stručnjaka

Upoznajte drugačije – kursevi stranih jezika

Upoznajte Bosnu – kurs bosanskog jezika za strance

Mislite drugačije – prevodilaštvo (saradnja sa prevodilačkom agencijom 'trag')

Unaprijedite svoje sposobnosti i vještine radeći sa UMLiP-om

 

Raznolikost jezikā je lijek protiv arogancije i jednoumlja jednojezičnosti


- Iz prezentacije Vedada Lihovca, profesora engleskog jezika

Mijenjanje sintaktičkih struktura: Jednostavnije strukture su kraće i razumljivije. No, treba imati na umu semantički, pragmatički i stilistički aspekt.

          Aktivne / pasivne konstrukcije: “It is believed by many people.” => “Mnogi ljudi vjeruju.”

          Potvrdni / odrični izrazi: “We went to a restaurant we hadn’t been before.” => “Išli smo u novi restoran.”

          Vremenske fraze / klauze: “I’ll study when I finish watching this movie.” => “Učit ću nakon filma.”

          Imenice / relativne klauze: “What I’d like is a cup of coffee.” => “Htio bih kafu.”

          Direktno pitanje / potvrdno formuliran zahtjev: “I would like to know if you are coming.” => “Dolaziš li?”

          Direktan imperativ / potvrdno formuliran zahtjev: “I would like you to give me my keys back.” => “Vrati mi ključeve.”

          Akronimi i skraćenice: Mogu se koristiti oni koji su dobro poznati npr. “NATO” i OSCE, ali bi npr. “VP” (vojna policija) bilo teže razumljivo.

          Brojevi: Slijediti uzuse za štampane materijale. Za brojeve veće od dvanaest, npr. Tek joj je 25”. Ali ne “nas 2.

          Simboli: Koristiti one koji se obično viđaju i štampanim materijalima i lako prepoznaju, npr. “%”.

          Tabu riječi: Ne trebaju se cenzurirati osim ako njihovo često ponavljanje uzrokuje izostavljanje zbog ekonomičnosti teksta.

23.10.2008.

Zaključimo o žargonu...

"Žargon je jezik u malom", kaže na početku knjige Žargon (Beograd: Biblioteka XX vek, 2006) Ranko Bugarski. Evo nekoliko njegovih dokaza: srpak (srpska Nova godina), krađanin (građanin uhvaćen u krađi, povodom slučaja jednog bivšeg ministra), sponzorište (sponzorisano pozorište), netiketa (etikecija na internetu), dopinkovati se (dopingovati se emisijama TV Pink), teritorijalne kretenzije, zvezda džibernjača, spektakluk i gnuspojave (autor poslednje četiri Teofil Pančić), hloror (naslov novinskog izveštaja o posledicama oslobađanja hlora iz cisterne u naseljenom mestu), aktentat (incident u hrvatskom saboru kada je jedan zastupnik gađan aktovkom), ultimartium (naslov novinskog teksta o zahtevu SAD prema SRJ oročenom sa 31. martom)...

Ne znam da li bi iz ekipe naked.tv ovo prozvali kičem. Definitivno nije! Usput vas pozivamo da pratite spomenutu emisiju, u nekom od narednih izdanja pričat će se o kiču, a nas su pitali da li je žargon kič. Nadam se da će se iz isječenog materijala nazrijeti naš stav...

Večeras ćemo dodjeliti nagrade:
treća Irmi Grebović
druga Maji Bradarić
prva Tatjani Rosić

i specijalnu nagradu Murisu Nuhodžiću.
Čestitamo!

21.10.2008.

Žargon kao tajni jezik

Žargon i njegova funkcija kao tajnog jezika dakako je dio svakog društva čije krugove uglavnom čine mlađe generacije. Za njih žargon predstavlja specifičan način komuniciranja, razgovor ispunjen kodovima. Preko žargona, oni prenose jedni drugima poruke koje ne trebaju ostali da razumiju, odnosno, što bi oni rekli: „nešto što nije za svačije uši“.

Zamjenjujući već postojeće nazive za neke druge, korisnici „tajnog jezika“ daju posebnu draž i zanimljivost njihovim razgovorima. Oni se, dakle, razlikuju od ostalih razgovora, pogotovo onih ozbiljnih, poslovnih ili naučnih od kojih ponekad želimo da se malo distanciramo, zaboravimo na sve i prepustimo se zabavnim i relaksirajućim „spikama“ sa svojom „rajom“.

U svakodnevnom jeziku žargon je jako prisutan i njegova česta upotreba, koja proističe iz obične navike, prerasta u nešto što ne možemo lahko izbaciti iz upotreba, poput poštapalica koje se „urežu“ u naš govor, iako znamo da ih nije prikladno koristiti.

No, žargon ima i svoj značaj u književnosti. Zauzima jako važno mjesto u nekom djelu koje ima za cilj postići ljude da čitaju. Žargon djelo učini zanimljivim i komičnim, naravno ako je riječ o komediji.

Ali, da se vratimo temi „žargon kao tajni jezik“. Definitivno je da je žargon ipak žargon, tj. narodni izrazi upotrebljivi među mladima, a ne samo književni izraz /termin. On kao takav predstavlja tajni jezik i to je nešto što trebamo sačuvati u našem jeziku. Zanimljiv, spontan i čudesan, žargon ostaje nešto tajnovito, ali ipak svima poznato. On ostaje među nama i mi trebamo iskoristiti njegove dobre strane, kao što su šifrovani razgovori.

Žargon kao tajni jezik ostaje i biće najbolji prikaz kreativnosti mladih osoba.

Anela Moco


Stariji postovi

Udruženje mladih lingvista i prevodilaca u BiH
<< 01/2009 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Pomoć pri pisanju biografije i traženju posla:

Pomoć pri prevođenju

Još kolega jezičara i jezikara

Referentne stranice: časopisi, gramatike, škole...

Udruženje mladih lingvista i prevodilaca u BiH
Triglavska 4
71000 Sarajevo
BiH
033 645 343
061 502 671
umlip@yahoo.com
www.lingvisti.ba
www.bosanski.ba

BROJAČ POSJETA
130939

Powered by Blogger.ba